Tinjan je općina bogate kulturne baštine, poznata po pršutanama koje proizvode vrhunsku gastro deliciju – istarski pršut, a u suradnji s Udrugom pršutara Istarske županije svake godine organiziramo ISAP – Internacionalni sajam pršuta. Poznati smo i po raznim kulturnim manifestacijama, po legendi o Juri Grandu i folklornom društvu “Kumpanija kosirići”. Općina je započela s realizacijom jedinstvenog projekta očuvanja suhozida pod nazivom “Europski suhozid”, a naši su karatisti zahvaljujući Karate klubu “Tinjan” najuspješniji u Istarskoj županiji, a i šire. Od 2008. godine Općina u suradnji s Udrugom pljočkara organizira Svjetsko prvenstvo u pljočkanju povodom obilježavanja Dana Općine.

Načelnik, Goran Hrvatin

Općina Tinjan

Naselja

  • Tinjan
  • Kringa
  • Muntrilj
  • Tinjan je oduvjek bio gradić na granici. U rimsko je doba Attinianum čuvao granice porečkog agera prema nedovoljno romaniziranoj unutrašnjosti poluotoka i nadzirao prometnicu prema Tarsatici. U srednjem vijeku postaje jedan od oslonaca pazinskih posjeda Majnarda črnogradskog te zajedno s Pazinskim kaštelom dospjeva ženidbenom vezom u vlast Goričkih grofova. Njima je Tinjanska utvrda čuvala često napadanu zapadnu granicu prema posjedima Akvilejskog patrijarha, baš kao što je od 1374. pa sve do dolaska Napoleona svojim novim vlasnicima – carskoj obitelji Habsburg čuvala vruću granicu Pazinske grofovije prema posjedima Venecije. Iako na granici, Tinjan nije bio obična utvrda, već se od 1578. naziva – gradom.

    Općina Tinjan

    Tinjan navrh Drage

    Danas je Tinjan sredina koja ponosno čuva svoju povijest i tradiciju, bilo da je riječ o simbolima ovog kraja – kamenom suhozidu i lokvama, kosirima i rankunima, folklornom i graditeljskom nasljeđu, predaji i legendama ili pak o vrhunskim gastronomskim delicijama poput istarskog pršuta. Tradiciju proizvodnje vrhunskog pršuta danas na Tinjanštini čuva nekoliko registriranih pršutana, a 2006. Tinjan se proglasio Općinom istarskog pršuta. Još jedna znakovita tradicija ovoga kraja je kovački zanat, a nadaleko su poznati Tinjanski kosiri, pa se na blagdan Šimunju u Tinjanu tradicionalno održava smotra kosira i drugih kovačkih proizvoda kovača iz cijele Istre.

    Općina Tinjan

    Kameni suhozid

    Tinjan ćemo najbolje upoznati krenemo li od vidikovca nad Dragom kod županskog stola oko kojeg su u prošlosti zasjedali župani i suci. Do samog stola, uz put koji vodi u dolinu, stoji kip Sv. Ivana Nepomuka, zaštitnika protiv poplava, te ispovjednika, kraljica, siromašnih i graditelja mostova. S vidikovca nam se pruža pregledan pogled duž plodne doline prema obližnjoj Kringi, a naziru se i kuće Sv. Petra u Šumi i Ježenja s druge strane Drage. Tuda je u prošlosti tekla rijeka sve do obale mora i Limskog zaljeva. S toga mjesta stara popločana ulica vodi u Geto. Tu je nekad stajao most na samom ulazu u kaštel.

    Općina Tinjan

    Županijski stol

    Skrenemo li na pola ulice desno kroz voltu, proći ćemo kroz najstariji dio grada uz kuće na kojima vidimo uklesane simbole njihovih vlasnika: kovača, austrijskih vojnih kapetana, a posebnu pažnju privlači kuća Depiera iz 1670. s arkadama, cisternom i visokim izbočenim dimnjakom. Dalje uz ulicu stara je Tinjanska škola Casamara, a uz nju spomenik njenom najznamenitijem učeniku, kasnije istarskom i tršćanskom biskupu Jurju Dobrili (1812.-1882.) rodom iz obližnjeg Ježenja.Župna crkva Sv. Šimuna i Jude Tadeja potječe iz 18. st i zanimljiv je primjer kasnoga baroka u Istri. Od crkve odvojeni zvonik 7. visok 28 metara razlikuje se od većine istarskih zvonika po svom kruništu, što daje poseban pečat vizuri Tinjanaa. Vrativši se drugom ulicom na vidikovac pod landonje prolazimo i uz prekrasnu rustikalnu kamenu voltu i spomenik Tinjancima nastradalim u II. svjetskom ratu te dolazimo do Konobe Điđi. U susjednoj kući rođen je znameniti jezikoslovac i leksikograf Josip Voltić (1750.-1825.), autor trojezičnog Ričoslovnika objavljenog 1803. u Beču. Romanička crkvica sv. Križa sagrađena krajem XIII. stoljeća nalazi se nešto dalje od centra naselja na cesti prema Poreču, a odmah uz nju je Tinjanska kalvarija iz 1894.

    Županski stol u Tinjanu svjedočanstvo je srednjovjekovne lokalne samouprave: za ovakvim stolom, pod hladovinom stabala ladonje, župan i mjesno vijeće odlučivali su o svim važnim pitanjima svoje zajednice.

    Atilina glava na dvorišnom ulazu kuće iz 16. stoljeća svjedoči o bogatom duhovnom nasljeđu Tinjanštine, te o predajama i legendama ovoga kraja.

    Općina Tinjan

    Atilina glava

  • Pet kilometara južnije od Tinjana na mjestu željeznodobne gradine i kasnije rimske utvrde nalazi se Kringa, drugo po veličini naselje u Općini Tinjan. Među nalazima iz mlađeg kamenog doba ističu se neobični, gotovo umjetnički izrađeni idoli. U pisanim se izvorima Kringa spominje od 1102. pod imenima Curitico ili Coriticum. U srednjem je vijeku također sastavni dio Pazinske knežije.

    Općina Tinjan

    U središtu naselja je župna crkva Sv. Petra i Pavla iz 1787., a trg krase i dvije rustikalne kamene cisterne i stablo ladonje. Iz Kringe potječe poznati istarski svećenik i javni radnik Božo Milanović (1890.-1980.), jedan od predstavnika Istre na mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon rata. Njemu je u čast postavljena spomen ploča na zgradi u kojoj je živio i radio. Ovo malo mjesto ima još tri manje, ali starije crkvice koje možemo obići u kraćoj kružnoj šetnji: crkvu Sv. Ane iz 1558. na groblju, Sv. Katarine i crkvu Sv. Antuna Opata te rustikalnu kalvariju sagrađenu 1876. Danas je Kringa sve poznatija po Juri Grandi, najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima iz 1672. koje je u vezi s njim zabilježio Johann Weikard Valvasor. Pješačka Staza suhozida započinje na kraju mjesta, kod nogometnog igrališta i najprije vodi šumskom hladovinom i blagom nizbrdicom po južnom obronku Drage, a zatim se lagano uspinje prema selu Faturi i vraća natrag u Kringu. Staza je označena i ukupno je duga pet kilometara.

    Općina Tinjan
    Općina Tinjan
  • Pet kilometara sjeverozapadno od Tinjana nalazi se treće po veličini naselje u općini – Muntrilj. Za razliku od Tinjana i Kringe, Muntrilj je u srednjem vijeku bio na teritoriju Venecije te je zbog blizine granice s Pazinskom grofovijom često bio meta razaranja i ponovnih naseljavanja. Crkva Sv. Roka potječe iz XVII st., a sačuvane matične knjige iz nje svjedoče o korištenju starog hrvatskog pisma – glagoljice sve do XIX st.

    Općina Tinjan