Kringa - povijest i baština

Pet kilometara južnije od Tinjana na mjestu željeznodobne gradine i kasnije rimske utvrde nalazi se Kringa, drugo po veličini naselje u Općini Tinjan. Među nalazima iz mlađeg kamenog doba ističu se neobični, gotovo umjetnički izrađeni idoli. U pisanim se izvorima Kringa spominje od 1102. pod imenima Curitico ili Coriticum. U srednjem je vijeku također sastavni dio Pazinske knežije.

U središtu naselja je župna crkva Sv. Petra i Pavla iz 1787., a trg krase i dvije rustikalne kamene cisterne i stablo ladonje. Iz Kringe potječe poznati istarski svećenik i javni radnik Božo Milanović (1890.-1980.), jedan od predstavnika Istre na mirovnoj konferenciji u Parizu 1946. na kojoj se odlučivalo o sudbini Istre nakon rata. Njemu je u čast postavljena spomen ploča na zgradi u kojoj je živio i radio. Ovo malo mjesto ima još tri manje, ali starije crkvice koje možemo obići u kraćoj kružnoj šetnji: crkvu Sv. Ane iz 1558. na groblju, Sv. Katarine i crkvu Sv. Antuna Opata te rustikalnu kalvariju sagrađenu 1876. Danas je Kringa sve poznatija po Juri Grandi, najstarijem europskom vampiru i neobičnim događajima iz 1672. koje je u vezi s njim zabilježio Johann Weikard Valvasor. Pješačka Staza suhozida započinje na kraju mjesta, kod nogometnog igrališta i najprije vodi šumskom hladovinom i blagom nizbrdicom po južnom obronku Drage, a zatim se lagano uspinje prema selu Faturi i vraća natrag u Kringu. Staza je označena i ukupno je duga pet kilometara.