Balerina Carlotta Grisi kao nadahnuće

Na 5. Vampirskim večerima predstavljena je knjiga djelo Julesa Vernea "Dvorac u Karpatima" koje je nastalo 1892. godine, pet godina prije čuvenog Stokerovog romana "Drakula", i u njemu francuski klasik predstavlja Transilvaniju kao domovinu vampira

Čuvena balerina Carlotta Grisi, rodom iz Vižinade, koja je polovicom 19. stoljeća briljirala na pariškim kazališnim pozornicama, poslužila je Julesu Verneu kao nadahnuće za stvaranje glavnog ženskog lika u romanu "Dvorac u Karpatima", rekao je urednik knjige Davor Šišović u petak na predstavljanju hrvatskog izdanja ove knjige na "jubilarnim" 13. vampirskim večerima u kafiću Vampire u Kringi. Uz njega o knjizi je govorila i Daria Marjanović, prevoditeljica, javnosti poznatija kao voditeljica nekoliko HTV-ovih emisija. Tinjanski načelnik Mladen Rajko najavio je i otvaranje Muzeja Jure Granda početkom veljače u Kringi.

- Budući da uvijek prevodim stvari koje mi se svidaju, pokušala sam zadržati duh tog vremena i prevoditi na hrvatski kakav se govorio krajem 19. stoljeća. To je ljubavna priča u koju Verne, po običaju, ubacuje čuda tehnike te ne opisuje normalnu ljubav, već mistificira vampirizam, rekla je Marjanović. Zanimljivo je da je u svoj prijevod ubacila i istarsku riječ štrigun da bi bolje dočarala atmosferu u dvorcu. Naglasila i da je brojne informacije saznala od svog bliskog prijatelja Félixa Nadara, fotografa, karikaturista i letača u balonu. U ovom djelu, kaže Marjanović, idilu karpatskog sela Wersta usred priprema za vjenčanje lugara Nicka Decka i načelnikove kćeri, prelijepe Miriote, narušavaju neobične pojave u planinskome dvorcu, za koji su mještani vjerovali da je napušten. Do dvorca se nitko ne usuduje otići zbog stoljetnih vjerovanja u strašna nadnaravna bića. U njemu tajnovito živi povratnik, barun Görtz, koji nastoji sačuvati uspomenu na La Stillu, opernu pjevačicu u koju je bio zaljubljen, a koja je umrla na pozornici.

Šišović je iscrpno pričao o vezama koje ova knjiga ima s Istrom. La Stilla, tvrdi, prema brojnim indicijama vjerojatno je balerina Carlotta Grisi, rodom iz Vižinade, mjesta koje Verne spominje i u djelu "Mathias Sandorf".

- S obzirom na to da je Verne često pisao o svojim prijateljima i po njima karakterizirao likove, tako je pisao i o Théophileu Gaultieru, pariškom pjesniku i kritičaru, koji je bio zaljubljen u svoju kunjadu - Carlottu Grisi, kaže. Ona je pak, na vrhuncu karijere slomila nogu, što u umjetničkom smislu predstavlja "smrt", odnosno kraj života na pozornici. Zanimljivost je da je ova istarska balerina u starosti živjela u švicarskom mjestu Saint Jean, gdje se odvija radnja druge Vernove novele "Gospodin Dis i gospodica Es". Uz tu poveznicu, Šišović navodi i prezime baruna Görtza, koje je bilo vrlo često dok su nekadašnji vlasnici Pazinske grofovije bili gorički grofovi.

- Zna se da je Verne za mjesta koja nije posjetio koristio vjerodostojne putopise, a u ovom slučaju su to bili oni geografa, književnika i anarhista Éliséea Reclusa, koji je putovao zemljama Balkana, gdje su živjeli, prema tadašnjem antropološkom rječniku, "plemeniti divljaci", zaključio je Šišović.

Izvor: Glas Istre 14.12.2009.